djelatnost :: studiji :: poslijediplomski znanstveni studij
Nova stranica Građevinskog fakulteta nalazi se na adresi:
www.grad.unizg.hr
POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ (2006) (NOVO)
Obavijest, 14.06.2011.
Obavještavaju se studenti poslijediplomskog doktorskog studija generacija 2006./2007. i 2007./2008. koji su bili na upisu tijekom 4., 5. i 6. mjeseca da mogu podignuti indekse u referadi za poslijediplomski studij.
OBAVIJEST
Odluka o produženju rokova za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i završetak poslijediplomskog magistarskog studija
1. Krajnji rok za pokretanje postupka stjecanja doktorata znanosti izvan doktorskog studija je 1. srpnja 2011.
2. Krajnji rok za obranu doktorske disertacije i stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija je, na temelju posebne molbe doktoranda, 5. kolovoza 2012. Obrazloženu molbu za produženje roka iz točke 2. ove odluke potrebno je podnijeti najkasnije do 21. lipnja 2011.
3. Krajnji rok za odobrenje predmeta magistarskog rada je 1. srpnja 2011.
4. Krajnji rok za obranu magistarskog rada i završetak poslijediplomskog magistarskog studija je 31. prosinca 2011.
Obavijest, 17.02.2011.
ODLUKA SENATA - Završni rok za obranu doktorske disertacije te stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija
Za pitanja vezana uz završetak studija možete se obratiti u referadu poslijediplomskog studija: Kačićeva 26, tel: 4639 149, mlopac@grad.hr
Obrazac - podaci za uplatu školarine i ostalih troškova
Nastavni program se ne izvodi od akademske 2003./2004. godine.
NASTAVNI PROGRAM SVEUČILIŠNOG POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA GRAĐEVINARSTVA
STARI PROGRAM
1. Akademski stupnjevi
2. Opis zvanja
3. Nositelj studija
4. Trajanje studija
5. Uvjeti upisa na studij
6. Ustrojstvo i izvođenje nastave
7. Predmeti koje mogu upisati studenti drugih studija
8. Način praćenja kvalitete uspješnosti izvedbe programa
9. Optimalni broj upisanih studenata: 50 (slovima: pedeset).
10. Redoslijed izvedbe i upisa predmeta studija
Poslijediplomski znanstveni studij građevinarstva ustrojava se i izvodi kao studij za stjecanje akademskog stupnja magistra tehničkih znanosti iz građevinarstva te za stjecanje akademskog stupnja doktora tehničkih znanosti iz građevinarstva. Studij se ustrojava i izvodi u pet smjerova: Geotehnika, Hidrotehnika, Konstrukcije, Organizacija građenja i Prometnice.
1. Akademski stupnjevi
Osoba koja završi poslijediplomski znanstveni studij za stjecanje magistra znanosti stječe akademski stupanj magistra tehničkih znanosti (skraćeno mr. sc.) iz građevinarstva. Osoba koja završi poslijediplomski znanstveni studij za stjecanje doktorata znanosti stječe akademski stupanj doktora tehničkih znanosti (skraćeno dr. sc.) iz građevinarstva.
2. Opis zvanja
Ovim studijem student stječe vrhunsko znanstveno obrazovanje u struci, temeljeno na znanstvenim istraživanjima u građevinarstvu. Uz nastavne obveze, student stječe određena znanja sudjelovanjem u organiziranom znanstvenoistraživačkom radu.
Magistar znanosti. Magistar tehničkih znanosti iz građevinarstva upoznat je i vlada vrhunskim znanjima užeg područja građevinskih kao i potrebnih temeljnih znanosti, ovisno o smjeru poslijediplomskog studija kojeg je završio. Osposobljen je da ta znanja samostalno primjenjuje u istraživanjima i razvoju struke te u visokostručnom radu.
Doktor znanosti. Doktor tehničkih znanosti iz građevinarstva, povrh navedenog za magistra znanosti, osposobljen je da samostalno vodi vrhunski znanstveni rad u struci te da svojim inventivnim radom daje znanstvene doprinose u građevinarstvu. Izradbom disertacije u kojoj daje svoj izvorni znanstveni doprinos, dokazuje se kao znanstvenik u svom području znanstvenog istraživanja.
3. Nositelj studija
Nositelj i izvoditelj studija je Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
4. Trajanje studija
Studij za stjecanje akademskog stupnja magistra tehničkih znanosti iz građevinarstva traje dvije godine, dok studij za stjecanje akademskog stupnja doktora tehničkih znanosti iz građevinarstva traje tri godine. Studij za stjecanje akademskog stupnja doktora tehničkih znanosti iz građevinarstva za studenta koji je prethodno stekao akademski stupanj magistra tehničkih znanosti iz građevinarstva traje dvije godine.
5. Uvjeti upisa na studij
5.1. Uvjeti upisa na studij za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti
Upis na studij obavlja se temeljem javnog natječaja koji se objavljuje u javnom tisku. Upisati se mogu pristupnici koji su završili barem četverogodišnji sveučilišni dodiplomski studij iz područja tehničkih znanosti ili iz područja prirodoslovnih znanosti (polja matematike ili fizike). Pristupnici samostalno biraju jedan od smjerova koji žele studirati: Geotehnika, Hidrotehnika, Konstrukcije, Organizacija građenja i Prometnice. Na studij se, pristupnici upisuju temeljem postignutih bodova u razredbenom postupku, a u okviru raspoloživog kapaciteta kojeg utvrđuje fakultetsko vijeće za svaki smjer studija posebno. U razredbenom postupku prednost imaju pristupnici koji su završili barem četverogodišnji sveučilišni dodiplomski studij građevinarstva.
Razredbeni postupak uključuje razredbeni ispit. Na razredbenom ispitu se polaže gradivo iz predmeta Matematika I, Matematika II, Matematika III, Otpornost materijala I i Građevna statika I, prema programu sveučilišnog dodiplomskog studija građevinarstva na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Postignuti uspjeh na razredbenom ispitu ocjenjuje se za svaki od predmeta s ocjenama kao i na sveučilišnom dodiplomskom studiju: nedovoljan (1), dovoljan (2), dobar (3), vrlo dobar (4) ili izvrstan (5).
Pristupnik je položio razredbeni ispit ako je položio svaki od predmeta s ocjenom barem dovoljan (2) i ako je postigao prosječnu ocjenu iz svih pet predmeta barem 3,00.
Od polaganja pojedinog predmeta razredbenog ispita oslobađa se pristupnik koji je na sveučilišnom dodiplomskom studiju položio takav predmet po sličnom programu s ocjenom barem dobar (3). Njima se postignuta ocjena iz tog predmeta dodiplomskog studija računa kao ocjena odgovarajućeg predmeta razredbenog ispita.
Od razredbenog ispita oslobađaju se pristupnici koji su završili barem četverogodišnji sveučilišni dodiplomski studij građevinarstva i to:
- s prosječnom ocjenom studija barem 3,00 (ocjene ispita bez ocjena vježbi te bez ocjena diplomskog ispita ili diplomskog rada), ili
- su temeljem uspjeha na dodiplomskom studiju stekli pravo na neki od vidova potpore za znanstveno usavršavanje Republike Hrvatske (znanstveni novaci, državne stipendije, međunarodna nastavna ili znanstvena suradnja i sl.).
Pristupnici se u razredbenom postupku svrstavaju na razredbenu listu. Na ovoj listi prednost imaju svi oni koji su oslobođeni razredbenog ispita. Ovi se pristupnici svrstavaju na vrh liste, a njihov se redoslijed određuje prema prosjeku ocjena položenih ispita tijekom dodiplomskog studija (ocjene ispita bez ocjena vježbi te bez ocjena diplomskog ispita ili diplomskog rada). Zatim se na listu svrstavaju oni pristupnici koji su položili razredbeni ispit s prosječnom ocjenom barem 3,00. Redoslijed ovih pristupnika se na listi određuje prema prosječnoj ocjeni razredbenog ispita. Na studij se upisuju pristupnici s vrha liste do utvrđenog upisnog kapaciteta.
5.2. Uvjeti upisa na studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti
Na studij se mogu upisati pristupnici koji su:
- završili poslijediplomski znanstveni studij građevinarstva za stjecanje akademskog stupnja magistra tehničkih znanosti iz građevinarstva, ili
- završili barem četverogodišnji sveučilišni dodiplomski studij građevinarstva s prosječnom ocjenom studija (ispiti bez diplomskog rada) barem 4,00, ili
- završili barem četverogodišnji sveučilišni dodiplomski studij građevinarstva te stekli akademski stupanj magistra znanosti iz jednog od polja tehničkih znanosti.
Studenti pod a) i c) upisuju studij po programu označenom kao “sa mr.sc.” u tablici 1, točka 10, dok studenti pod b) upisuju studij po programu označenom kao “bez mr.sc.” u tablici 1, točka 10.
5.3. Izbor smjerova studija
Student samostalno bira jedan od smjerova studija: Geotehnika, Hidrotehnika, Konstrukcije, Organizacija građenja, Prometnice. Prilikom prijave na natječaj za upis na studij student naznačuje redosljed prvenstva upisa smjerova koje želi upisati. Studentu koji zadovolji uvjete upisa na studij omogućit će se upis jednog od smjerova prema razredbenoj listi uvažavajući njegov predloženi redosljed prvenstva upisa smjerova do upisnog kapaciteta smjera. Upisni kapacitet za svaki smjer objavljuje se prilikom raspisa natječaja za upis na studij u javnom tisku, a određuje ga fakultetsko vijeće.
6. Ustrojstvo i izvođenje nastave
Nastava. Nastava su u školskoj godini ustrojava i izvodi u zimskom i ljetnom semestru, tijekom trideset tjedana. Nastava (bez izrade završnog rada) na studiju za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti izvodi se u dva semestra, a na studiju za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti (bez predhodno postignutog stupnja magistra znanosti) u četiri semestra. Nastava na studiju za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti za studenta koji je prethodno stekao akademski stupanj magistra znanosti izvodi se u dva semestra. Nakon semestara u kojima se izvodi nastava slijede dva semestra u kojima se izrađuje završni rad (magistarski rad ili disertacija). Nastavne se obveze sastoje iz izbornih predmeta te, u posebnom slučaju, razlikovnih predmeta. Student može upisati i neobvezatne predmete. Nastava se u okviru predmeta izvodi putem predavanja, seminara, vježbi i konzultacija, što se utvrđuje nastavnim planom. Svaki student dužan je upisati predmet "Znanost i tehnologija" (vidjeti tablicu 3, Opći predmeti) iz kojeg se ne polaže ispit..
Bodovni sustav. Svi se izborni predmeti nastavnog programa boduju. Bodovanjem se utvrđuje najveći broj predmeta koje student može upisati u semestru (vidjeti pod Izborni predmeti), odnosno da li je ispunio uvjet za prijavu predmeta završnog rada (magistarskog rada ili doktorskog rada). Najmanji broj bodova potrebnih za prijavu završnog rada iskazan je u tablici 1 (točka 10).
Mentorstvo. Svakom studentu znanstvenog poslijediplomskog studija fakultetsko vijeće imenuje iz reda nastavnika studija mentora koji studenta savjetuje i pomaže mu pri izboru predmeta. Fakultetsko vijeće također studentu bira iz reda nastavnika studija mentora pri izradi završnog rada. Taj mentor studenta savjetuje pri izradi završnog rada i ne mora, ali može, biti isti nastavnik koji je studentu bio mentor tijekom studija.
Izborni predmeti. Izborni se predmeti izvode kao jednosemestralni. Student u svakom semestru upisuje izborne predmete koji nose ukupno najviše 20 bodova. Izborni se predmeti za potrebe izbora dijele u dvije skupine: matematički predmeti te predmeti smjera studija. Skupina matematičkih predmeta zajednička je svim smjerovima studija. Student mora tijekom studija upisati matematičke predmete, predmete smjera te predmete ovog studija po slobodnom izboru na način da od svake skupine sakupi najmanji broj bodova iskazanih u tablici 1 (točka 10). Pri izboru i redosljedu upisa predmeta studentu pomaže mentor. Izbor i redosljed upisa predmeta odobrava Fakultetsko vijeće. Izborni se predmet na studiju za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti u pravilu održava u nekom semestru ako ga je upisalo barem tri studenta, osim ako Fakultetsko vijeće posebnom odlukom ne utvrdi drugačije.
Neobvezatni predmeti. Student može upisati neobvezatne predmete kao bilo koje predmete predviđene ovim nastavnim programom, odnosno kao neobvezatni upisati bilo koji predmet drugog sveučilišnog poslijediplomskog studija.
Razlikovni predmeti. Studentu koji nije završio sveučilišni dodiplomski studij građevinarstva, Fakultetsko vijeće može radi nadopune potrebnih predznanja za savladavanje programa poslijediplomskog studija uvjetovati upis do pet predmeta iz programa sveučilišnog dodiplomskog studija građevinarstva. Broj i izbor tih predmeta Fakultetsko će vijeće utvrditi na temelju uvida u razliku između nastavnog programa sveučilišnog dodiplomskog studija kojeg je student završio i sveučilišnog dodiplomskog studija građevinarstva na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ti se predmeti nazivaju razlikovni predmeti i upisuju se i polažu po uvjetima dodiplomskog studija, u prvoj godini poslijediplomskog studija.
Ispiti. Znanje studenata se može, na način utvrđen nastavnim planom, provjeravati i ocjenjivati tijekom nastave, a konačna se ocjena utvrđuje na ispitu. Ispiti se održavaju u dogovoru s nastavnikom. Student polaže ispite iz izbornih predmeta a nije obvezan, ali može ako želi, polagati ispite i iz neobvezatnih predmeta.
Uvjeti upisa u narednu godinu studija. Uvjeti upisa u narednu godinu studija su testirani semestri protekle godine studija te položeni ispiti svih predmeta prvog semestra protekle godine studija. Uvjeti upisa u završnu godinu studija su testirani semestri protekle godine studija. Testiranje semestra obavit će se ako student ima prve i druge potpise iz svih upisanih izbornih predmeta ovog nastavnog programa.
Završni rad. Završni rad na poslijediplomskom znanstvenom studiju je magistarski rad ili disertacija. Oni čine zaokruženu cjelinu i priređeni su na propisani način. Magistarski rad sadrži rješenje složenog tehničkog problema iz užeg područja struke uz primjenu znanstvenih postupaka u analizi i zaključivanju postojećih teza ili eksperimenata. Disertacija sadrži rješenje složenog tehničkog zadatka iz užeg područja struke s vlastitim znanstvenim doprinosom na temelju vlastitih teza ili eksperimenata.
Prihvaćanje predmeta magistarskog rada. Za prijavu predmeta magistarskog rada student mora polaganjem ispita izbornih predmeta prikupiti najmanji broj bodova iskazan u tablici 1 (točka 10). Student mora predložiti predmet rada s obrazloženjem te predložiti mentora pri izradi rada iz reda nastavnika Fakulteta. Povjerenstvo za prihvat predmeta magistarskog rada, izabrano od Fakultetskog vijeća, podnosi pisanim izvješćem obrazloženi prijedlog predmeta magistarskog rada i prijedlog mentora pri izradi rada Fakultetskom vijeću na prihvaćanje.
Prihvaćanje predmeta disertacije. Za prijavu predmeta disertacije student mora polaganjem ispita izbornih predmeta prikupiti najmanji broj bodova iskazan u tablicama 1 i 2 (točka 10). Student mora predložiti predmet rada s obrazloženjem. Fakultetsko vijeće bira povjerenstvo za prihvaćanje predmeta disertacije. Student pred povjerenstvom brani predloženi predmet disertacije čime dokazuje da je stekao potrebna predznanja za uspješni istraživački rad i izradu disertacije. U slučaju da je student odbranio predmet disertacije, student dobiva bodove iskazane u tablici 2, povjerenstvo podnosi pisanim izvješćem obrazloženi prijedlog predmeta disertacije i prijedlog mentora pri izradi rada Fakultetskom vijeću na prihvaćanje. U slučaju da student ne obrani predmet disertacije, povjerenstvo može:
- utvrditi da predmet disertacije nije pogodan za znanstveno istraživanje ili za izradu disertacije, ili
- utvrditi da student nije stekao dovoljna predznanja za istraživanje i izradu disertacije po predloženom predmetu te studenta upućuje da ponovi odbranu predmeta u roku ne kraćem od tri mjeseca, ili
- predložiti studentu da pokrene postupak odobrenja predmeta magistarskog rada (samo u slučaju da je student upisao studij po programu koji se odnosi na studente koji nisu predhodno stekli akademski stupanj magistra tehničkih znanosti iz građevinarstva).
Ako se radi o jednom od gore navedenih slučajeva povjerenstvo također pisanim izviješćem podnosi svoj prijedlog Fakultetskom vijeću na prihvaćanje.
Ocjena i obrana završnog rada. Završni rad ocjenjuje nastavničko povjerenstvo za ocjenu završnog rada, a ocjenu s obrazloženjem predlaže Fakultetskom vijeću na prihvaćanje. Od Fakultetskog vijeća prihvaćeni završni rad student brani pred nastavničkim povjerenstvom za obranu završnog rada kojeg također bira Fakultetsko vijeće. Mentor pri izradi završnog rada studenta ne može biti predsjednik povjerenstva za ocjenu ni predsjednik povjerenstva za obranu završnog rada.
Poznavanje stranih jezika. Program studija podrazumijeva da se student može služiti odgovarajućom stranom literaturom navedenom u nastavnom programu. Služenje engleskim jezikom smatra se poželjnim.
7. Predmeti koje mogu upisati studenti drugih studija
U okviru kapaciteta Fakulteta studenti drugih studija mogu upisivati sve predmete propisane ovim nastavnim programom.
8. Način praćenja kvalitete uspješnosti izvedbe programa
Uspješnost izvođenja nastave propisane ovim nastavnim programom prati se putem godišnjih izvješća predmetnih nastavnika te godišnje anonimne ankete studenata. Na temelju tih izvješća dekan sastavlja skupno izvješće koje podnosi fakultetskom vijeću.
9. Optimalni broj upisanih studenata: 50 (slovima: pedeset).
10. Redoslijed izvedbe i upisa predmeta studija
Student samostalno bira jedan od pet ponuđenih smjerova studija: Geotehnika, Hidrotehnika, Konstrukcije, Organizacija građenja i Prometnice. Program poslijediplomskog znanstvenog studija oblikuje se iz skupine matematičkih predmeta, predmeta upisanog smjera te ostalih predmeta ovog programa za svakog studenta posebno uz uvažavanje pravila bodovnog sustava prema tablici 1. U posebnom ranije navedenom slučaju student u prvoj godini studija upisuje i razlikovne predmete sveučilišnog dodiplomskog studija. Nastavni plan (popis predmeta i njegovih nosilaca te redosljed upisa) za svakog studenta donosi Fakultetsko vijeće na prijedlog studenta i njegovog mentora. Na studiju za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti u pravilu se neće održavati (pa ni upisivati) predmet kojeg izabere manje od tri studenta osim ako Fakultetsko vijeće posebnom odlukom ne odredi drugačije.
Pridruženi dokumenti:
linkovi
mail
